Kada govorimo o kategorijama nestale djece, one uključuju: djeca u bijegu iz obiteljskog doma, djeca u bijegu iz ustanove socijalne skrbi, djeca oteta od strane roditelja, djeca oteta od strane treće osobe, nestalo dijete bez pratnje te izgubljeno, ozlijeđeno ili pod drugim okolnostima nestalo djete. Istraživanje koje je Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet u suradnji s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu proveo otkrilo je zabrinjavajuću činjenicu da većina djece, koja bježe, nije svjesna ozbiljnih opasnosti koje im se mogu dogoditi dok su u bijegu.
“Djeca i mladi najčešće bježe iz obiteljskog doma ili ustanove socijalne skrbi kada nisu zadovoljene neke njihove temeljne potrebe, kada odrastaju u nedovoljno podržavajućoj okolini, kada su obiteljski odnosi iznimno narušeni ili ponekad jednostavno bježe radi zabave i uzbuđenja. Zabrinjavajući su podaci da većina njih smatra da im se ne može ništa loše dogoditi dok su u bijegu i navode da su njihove priče imale „sretan kraj“. Nažalost statistike pokazuju da su djeca i mladi u bjegu izložena riziku od toga da postanu žrtve ili počinitelji kaznenih djela, da budu iskorištavana od strane drugih osoba za različita kaznena djeca i da njihov život može biti ozbiljno ugrožen.“ Komentira Kristina Krulić Kuzman, stručni suradnik psiholog Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
Unutar zemalja Europske unije svake dvije minute nestane jedno dijete a svake godine, 250 tisuća djece. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova tijekom 2018. godine iz roditeljskog doma udaljilo se 368 djece, a iz odgojnih ustanova 1392. Na bijeg iz obiteljskog doma u većem broju se odlučuju djevojčice (240), dok se dječaci na to odlučuju u nešto manjem broju (128). Najčešći razlozi odlaska iz obiteljskog doma su avanturizam i skitnja (236), obiteljski problemi (50) i problemi u školi (14), dok u 68 slučajeva nisu utvrđeni razlozi bijega. Zabrinjava podatak da je 47 djece koja su napustila roditeljski dom bilo mlađe od 14 godina, kao i podatak da je nad četvero djece za vrijeme bijega počinjeno kazneno djelo. Na bijeg iz odgojne ustanove također se u većem broju odlučuju djevojčice (849) nego dječaci (543). Razlozi zbog kojih djeca „bježe“ iz odgojnih ustanova najčešće su izbjegavanje odgojne mjere u ustanovi (412) i problemi adaptacije u ustanovi (252), a među njima je veliki broj onih koji se nakon dopusta provedenog kod kuće (201) nisu vratili u ustanovu.
„Zabrinjavajuće je da se na stranici www.nestali.hr rijetko evidentiraju nestanci djece stranih državljana, iako je prema podacima MDOMSP-a čak 71,8% evidentirane djece stranih državljana, koja su bez pratnje roditelja ili skrbnika zatečena u Hrvatskoj 2018. te zbrinuta u sustavu socijalne skrbi, samovoljno napustilo ili pobjeglo iz ustanove u koju su bila smještena. Izlaskom iz ustanove toj se djeci gubi svaki trag, kao i mogućnost pružanja zaštite. Iako je riječ o 135 djece koja su tijekom 2018. „pobjegla” iz ustanova, na stranici na kojoj se službeno objavljuju podaci o nestaloj djeci evidentirano ih je samo petero.“ Navodi se u Izvješću Pravobraniteljice za djecu za 2018. godinu.
Centar za nestalu i zlostavljanu djecu je 2013. godine pokrenuo 116 000 Nacionalni telefonski broj za nestalu djecu. Navedena telefonska linija je dostupna 24 sata dnevno, a dostupna je djeci, mladima, roditeljima i drugim građanima. Telefonska linija 116 000 pokrenuta je s ciljem pružanja pravovremene pomoći i podrške djeci, mladima i roditeljima u slučaju nestanka djeteta, ali i s ciljem pružanja direktne pomoći i podrške djeci, mladima i roditeljima odnosno prevencije bjegova djece i mladih.nOd 2013. godine do danas Centar je primio preko 200 poziva putem 116 000 broja za nestalu djecu, u vezi sa različitim vrstama nestanka djece.
Besplatna telefonska linija 116000 dostupna je 24 sata dnevno, svaki dan. Putem ove usluge zaprimaju se prijave i informacije o nestanku djeteta te proslijeđuju policiji i nadležnim institucijama, ostvaruje se suradnja sa svim relevantnim nacionalnim i međunarodnim organizacijama i institucijama s ciljem što bržeg pronalaska nestale osobe te se pruža besplatna emocionalna, psihološka, socijalna, pravna i administrativna pomoć i podrška nestalom djetetu i njegovoj obitelji.
Što učiniti u slučaju nestanka djeteta, savjetuje predsjednik Centra Tomislav Ramljak: „Nestanak djeteta treba odmah prijaviti, ili na 116 000 ili policiji na broj 192. Potrebno je pronaći što noviju fotografiju djeteta, navesti sve podatke koje znate o prijateljima djeteta, mjestima na kojima se najčešće nalazi ili koja su mu najdraža, a prilikom prijave nestanka trebalo bi dati pristupne podatke društvenih profila djeteta koje koristi na internetu, jer posljednjih godina velik broj djece ostvaruje kontakte s nepoznatim osobama na ovaj način.”
Ukoliko je vaše dijete nestalo
- Obavijestite policiju na broj telefona 192 ili Centar za nestalu i zlostavljanu djecu na besplatan broj telefona 116 000
- Ustupite bitne informacije na kojima je dijete posljednji put viđeno – datum, mjesto, lokacija
- Utvrdite imena i opise prijatelja i osoba s kojima je dijete posljednji put viđeno
- Pokušajte se sjetiti, analizirajte i recite policiji ili djelatniku Centra ako postoje neke promjene u ponašanju Vašeg djeteta
- Razgovarajte s djetetovim prijateljima ili kolegama jesu li bili u kontaktu s Vašim djetetom od kada je dijete nestalo
- Zajedno s policijom ili djelatnikom Centra razmotrite opciju alarmiranja medija i javnost
Ne znate gdje je Vaše dijete?
- Pokušajte stupiti u kontakt s djetetom direktno na mobilni telefon ili putem društvenih mreža
- Obavijestite policiju osobnim dolaskom ili pozivom na brojeve 192 ili 112
- Kontaktirajte Centar na broj 116 000
- Ustupite policiji bitne informacije na kojima je dijete posljednji put viđeno – datum, mjesto, lokacija
- Utvrdite imena i opise prijatelja i osoba s kojima je dijete posljednji put viđeno
- Razgovarajte s policijskim službenikom o opciji alarmiranja medija i javnosti
- Pokušajte se sjetiti, analizirajte i recite policiji ili djelatniku Centra ako postoje neke promjene u ponašanju Vašeg djeteta
- Raspitajte se kod djetetovih prijatelja o mogućim dogovorima koje su imali s vašim djetetom
Smanjite rizik da se djetetu nešto dogodi
- Pobrinite se da dijete uvijek traži dopuštenje barem jednog roditelja prije nego ode s nekim, bilo poznata ili nepoznata osoba
- Pobrinite se da dijete zna svoje puno ime, adresu i telefon osobe od povjerenja
- Ukoliko idete na novo mjesto ili se nađete u gužvi, dogovorite mjesto sastanka u slučaju da se netko izgubi
- Poučite dijete da traži pomoć ako je u opasnosti
- Educirajte se o rizicima korištenja interneta i o mjerama zaštite koje su dostupne Vama i Vašem djetetu
- Potičite otvorenu komunikaciju s djetetom tako da Vam se može povjeriti ako doživi nešto neprimjereno
- Razgovarajte s djetetom što bi trebalo učiniti ako se izgubi
- Potičite dijete da bude svjesno okoline i da zapamti detalje u vezi sumnjivih ljudi koje susretne, npr. njihov izgled ili odjeću
- Na svom mobitelu pohranite djetetovu noviju fotografiju